Ruski jezik zanimljiv je po tome što kroz više stoljeća upija kulturu naroda raznih nacionalnosti. U njemu je puno svega nerazumljivog i neobjašnjivog. Na primjer, kako se pojavila riječ "Ura!", Koja pljusne i užasne neprijatelje kada ruska vojska hrabro stoji protiv njih? I nevjerojatna fraza, "Saryn za zalogaj!" - što ona znači? A otkud takav ruski izraz nastao na ruskom?
Don Kozaci i "Saryn za trik!"
Boris Almazov, potomak donskih kozaka, umjetnički kritičar i poznati bard, tvrdi da "Saryn na vrhu" nije ništa drugo do vojni krik od donskih kozaka, koji su im došli iz Polovca ili, drugim riječima, Sars. A kako je populacija Dona mnogo kasnije postala rusificirana, njezin je sastav u početku bio prilično miješan. Štoviše, u većini kozačkih klanova, zvanih Saryn, prevladavali su ostaci Polovca.
Ako ovu perspektivu promatramo u ovoj perspektivi, onda vrijedi dati primjer polovskog ratnog krika "Sarah o Kičkovu!", Što znači "Polovtsy, samo naprijed!" Pod pretpostavkom da će krik modificiran u ruskom stilu zvučati kao "Saryn za bod!", Prijevod ove fraze u ovom slučaju bit će identičan - "Polovtsy, samo naprijed!".
Stepan Razin i bojni krik njegove milicije
Iz povijesnih izvora poznato je da su upravo s tim riječima borci Stepana Razina požurili u bitku. Boris Almazov ističe da to nije bila slučajnost. Uostalom, i sam Styopka imao je oca „Busurmanove vjere“, ali precizniji podaci o njegovoj vjeri i nacionalnosti nisu stigli do naših suvremenika.
Postepeno, krik "Saryn za konobu" izgubio je svoje prvobitno značenje i počeo se jednostavno upotrebljavati za podizanje ljudi na napad, slično kriku "Ura!" izaziva napad na neprijatelje.
Danas taj izraz i dalje na nekim mjestima postoji i potpuno se zaboravlja odakle potječu njegovi korijeni. Samo bojni krik, koji bi trebao podići plemena na noge, povesti ih u bitku, ponovno ugađati žeđ za borbom, borbom.
Viktor Konetsky o bojnom klišu don Kozaka
Pisac Viktor Konetsky kaže malo drugačije. Argumentirajući temu koja znači „Saryn za zalogaj!“, On definira riječ „saryn“ ovako: nastala od „sor“ sa sufiksom „-yn“ (primjeri: topla voda, pelin), ona djeluje kao sinonim za „siromašni“, „prosjaci“ ", " vezan ", " mob. " Kasnije se riječ "sorin" počela pisati kao "sarin". Ovo objašnjenje potvrđuje Dahlov rječnik.
Prema Konetskyvoj definiciji, "nos" je nos plivačkog sredstva - brod ili barža. A budući da je vlasnik obično bio smješten na krmi broda, a dragocjenosti su bile pohranjene, razbojnici su prije svega pokušali doći do njega. Kako ne bi prosuli višak krvi, navodno su dali naredbu: "Saryn, na vrhu jezika!" Njegovo značenje bilo je objašnjeno na sljedeći način: "Molitva, brzo je sve na nosu duge jahte! Ne sprečavaj nas da pljačkamo mast!"
Nenaoružani tegljači obično su poslušno izvršili zapovijed, jer su smatrali da su lopovci bili oslobodioci koji vrše pravdu - kažnjavaju zle porobnike.
Naravno, dogodile su se takve nepredviđene situacije kada su gadovi i rulja, kojima je naređeno da ostave svog "gospodara" da ih razbojnici rastrgnu na komade, odbili poslušati. U takvim je slučajevima neposluh kažnjena strašnom smrću. Odnosno, plač razbojnika ponašao se kao u ulozi upozoravajuće pucnje: ako želite preživjeti - do kraja, ako želite umrijeti - zaštitite svoje "debele"!
Junakinja knjige Oseeva u "borbi za istinu"
Na zanimljiv način objašnjava što znači riječ "dame i nježni", junakinja romana Valentina Oseeva Dinka. Ona tvrdi da je ovo čarobna čarolija od neprijatelja, a u njegovoj nerazumljivosti skriva se samo posebna snaga. A onaj koji viče ove riječi postaje ne samo hrabar i neustrašiv, već i neranjiv.
Stoga djevojka s takvim očajem i samopouzdanjem žuri u svoju prijateljicu - jer poznaje magičnu snagu čarolije, koju bijesno uzvikuje, udarajući protivnike. Kasnije obavještava svoju prijateljicu da se uopće ne boji i čega se nema čega bojati, jer je uspjela izvikivati čarobne čudesne riječi. A s njima je i sama Stenka Razin više puta pobjeđivala, obnavljajući pravdu, oduzimajući nepravedno stečeno bogatstvo i oslobađajući siromašne hakove od prekomjernog rada.
U očima djevojčice Stepan Razin bio je pravi nacionalni heroj, gotovo ga je obožavao, idealizirao. Zbog toga je tako često djevojka sjedila sama na litici, koja je dobila ime u čast Razina. A kad je bila posebno uska, Dinka je bijesno stisnula svoje male šake i šapnula joj čaroliju pod nos. I osjećala se mirnije od toga, u njezinoj se duši pojavilo povjerenje da će istina pobijediti. Kako je i sama priznala, te su joj riječi dale nevjerojatnu snagu i vjeru u sebe.
Ostala objašnjenja
Bilo je i drugih prijevoda ove frazeološke jedinice. Na primjer, neki tvrde (prema neprovjerenim podacima) da se Saryn nazivao jednim od mordovskih plemena, a zlatno mjesto nazivalo je kitom. Iz toga slijedi da je krik imao sljedeće značenje: "Prijatelji, plemići, naprijed za zlato!"
U ruskoj literaturi često je izraz "Saryn za gulaš!" Koristi se da bi govor junaka bio maštovitiji, svjetliji. Na primjer, Shushkin je pribjegao tome, karakterizirajući heroja svog Zaharycha, koji je taj izraz koristio za objašnjenje revolucionarnog puča u Rusiji.
Aleksej Slapovski tvrdi da se taj krik, izgubivši prvobitno značenje, pretvorio u "nešto muško, seljačko, snažno, očajno i razbojničko".
