Potencijalni BDP je unutarnji proizvod države koji se može osigurati u maksimalnom iznosu uz potpuno korištenje raspoloživih resursa.
Ovo se stanje naziva puna zaposlenost. Postoji još jedan koncept - realni BDP, za čiju tvornicu proizvođači određeno vrijeme prodaju i prodaju potrebnu količinu proizvoda, na različitim razinama cijena. Prilikom analize makroekonomskih pokazatelja uobičajeno je razlikovati dugoročno i kratkotrajno razdoblje. Dakle, ponašanje gospodarskih subjekata dugoročno se može opisati klasičnim modelom. Slobodno tržište bez intervencije vlade automatski osigurava korištenje resursa u proizvodnji, što dovodi do postizanja potencijalnog BDP-a.
Vrijednost potencijalnog BDP-a određuje se ovisno o količini dostupnih tehnologija i resursa, ali ne može ovisiti o razini cijena. Zbog toga je krivulja agregatne ponude dugoročne prirode okomita.
Potencijalni BDP poštuje zakon neutralnosti novca. Dakle, vertikalni smjer krivulje ukazuje na stupanj sigurnosti proizvodnje na razini takvog BDP-a od strane sila tržišta i konkurencije na duže staze. U ovom slučaju, razina cijena može imati različite vrijednosti i ovisiti o količini gotovine u gospodarstvu. I druga strana ovog gospodarskog zakona - uz prisutnost velikih novčanih emisija, prate se visoke cijene, a kod dugoročnog planiranja novčana masa utječe i na cijene i na količinu proizvodnje.
S povećanjem broja resursa u gospodarstvu, prati se tehnološki napredak i, sukladno tome, povećava se potencijalni BDP, a krivulja na grafikonu trebala bi se pomaknuti udesno. Ali uz smanjenje resursa ili tehničku regresiju, sve bi se trebalo događati obrnuto.
Značajan broj ekonomista vjeruje da BDP (stvarni i potencijalni) može odražavati dugoročno razdoblje u makroekonomiji. Štoviše, odstupanja prve vrste domaćeg proizvoda od druge, tržište prilično uspješno uklanja.
Međutim, moderni ekonomisti su izvukli zaključke o postojanju kratkog razdoblja (četvrtina može poslužiti kao primjer), u kojem klasični pristup neutralnosti novca ne može funkcionirati. Drugim riječima, svaka promjena novčane mase ima značajan utjecaj na razinu cijena i potencijalni BDP. Zahvaljujući toj izjavi, pojavio se novi koncept - kratkoročni BDP, koji je odraz dinamike čija krivulja agregatne ponude više nije okomito, već horizontalno.
Takva krivulja odražava mogućnost povećanja sposobnosti poslovnih subjekata da proizvode proizvodnju po određenoj razini cijena. Ta se činjenica potvrđuje kada je vidljiv zastoj stvarnog BDP-a od njegove potencijalne razine. Drugim riječima, domaća ekonomija ne radi punom snagom.
