Uvijek dominiramo neizravno i neposredno. Postojimo između naše svijesti, razmišljanja, percepcije i komunikacije s vanjskim svijetom …
definicija
Riječ "medijat" je glagol koji označava izvršenje neke radnje ne izravno, već posrednikom, dobivajući rezultat prijenosom funkcije s jednog objekta na drugi. Njima se može pojaviti bilo šta: objekt, radnja, znanje, osoba itd. Objekt dobiva rezultat bez izravne akcije za to - neizravno.
Suprotno značenje je izravno. Odnosno, možete saznati koliko je sati (izravno) gledajući sat ili (posredno) pitajući nekoga.
Informacije o okolišu dobivamo putem kože (temperatura, vlaga, karakteristike materijala itd.), Očiju (svjetlost, boja, pokret itd.), Ušiju (volumen, vibracije itd.). Ali ova se percepcija smatra izravnom, jer nam daje odgovore izravno. Stavio je ruku pod mlaz vode i odlučan, mokar i hladan, obrisao ručnikom - toplim i suhim, a sam ručnik mekan i pahuljast. Moć našeg vida nije dovoljna da stvori daleke zvijezde i planete - uzmemo teleskop kao posrednika i proučavamo ih već neizravno.
Neizravno znanje
Ona se temelji upravo na percepciji koju primamo pomoću naših osjetila i receptora.
O temperaturi vode možete saznati dodirom (izravno) ili spuštanjem termometra u nju (neizravno). I zapravo nam ne treba točno znanje o fizičkim zakonima, poštujući koji stup žive raste ili se spušta. Dosta općih ideja o ovom fenomenu.
Tako ljudi uče o sastavu udaljenih zvijezda i planeta, a da pritom ne koriste svoje tvari za izravne laboratorijske eksperimente. O visini raznih predmeta bez penjanja na njih. Ove podatke dobivamo poznavanjem potrebnih zakona, pojava, činjenica. Naše razmišljanje omogućava nam posredovanje tog znanja za drugi objekt. To jest, kroz teoriju gibanja planeta možemo saznati masu Urana bez vaganja.
Neizravno mišljenje
Život nam često postavlja takve zadatke da ih je nemoguće izravno, izravno riješiti. Budući da možemo pronaći odgovor (izvesti određeni algoritam djelovanja) u sličnim, ali jednostavnijim situacijama, možemo to znanje posredovati u situacijama koje nam direktno ne podliježu (kao kod planeta).
Kada se bilo koji zakon, testiran i pouzdano dokaže na elementarnim objektima, primjenjujemo složene, apstraktne predmete i stječemo nova znanja, nove rezultate, djeluje i naše indirektno mišljenje.
Primjenjujemo ga kada:
- neposredan rad s predmetom nije moguć zbog nerazvijenosti ili nedostatka potrebnih refleksa, osjetilnih organa itd. (ultrazvuk, zračenje);
- izravno je znanje moguće, ali ne u stvarnom vremenu (povijest, arheologija);
- neizravno znanje, proučavanje predmeta je racionalnije (mjerenje mase, volumena, visine velikih predmeta).
