Što je dogma? Prvo, treba reći podrijetlo riječi. Ovaj izraz ima grčke korijene i u prijevodu znači "odluka", "mišljenje", "dekret". Jedan od sinonima može se nazvati riječju "doktrina", ali u širem smislu.
Što je dogma u filozofiji? U početku, u znanosti i logici drevnog svijeta, ovaj je izraz podrazumijevao određenu tezu. Štoviše, istina ove teze čini osnovu filozofskog sustava bez prava na recenziju.
Što je dogma u kršćanskoj religiji? Pristalice bilo kog religijskog sustava smatraju ovaj izraz nepobitnom, nepokolebljivom činjenicom koja ne ovisi o specifičnim uvjetima, mjestu, vremenu i stvarnosti. To je dogma koja je osnova svake religije. Prihvaćeni isključivo iz vjere, oni se ne mogu podvrgnuti promjenama, sumnji ili kritikama. U kršćanstvu postoji poseban izraz "dogma vjere" - ovo je nužna, izuzetna, obvezujuća pouka za vjernike, koja ima svojevrsno nadnaravno, mistično podrijetlo.
Kršćanska crkva drži da je dogmatizam nužan trenutak vjere. To su božanska otkrivenja koja ljudi opažaju, a koja se prenose radi primjene i širenja. Međutim, ne može se tvrditi da dogma "ljubav", kao osnova Kristovog učenja, ima pravo postojati. S teološkog stajališta, pojam "kršćanskog morala i ljubavi" nije dogmatska teza, već upućuje na to da vjernici pojmove shvate u svojoj duhovnoj individualnoj praksi.
Što je dogma u kasnijoj filozofiji i znanosti? Znanstvena misao negira religioznu dogmu, podržavajući samo određene filozofske aksiome i teorije. U znanosti, dogma često počinje poprimati nešto drugačije oblike - ovaj pojam znanstvenici nazivaju zastarjelim stavovima koje podržavaju i brane glupi ljudi koji su previše konzervativni istraživači. Filozofija marksizma i lenjinizma jasan je primjer kategoričkog protivnika bilo koje dogme. Osnivači ovih pokreta naglasili su da njihovo učenje ne smatraju dogmom, već kao odraz nekih kontinuirano razvijajućih procesa u stvarnom stvarnom životu, kao vodiča aktivnim akcijama i promjenama.
"Dogma" - riječ koja znači slijepo zauzeti vjeru vjerodostojan položaj povezan s konceptom dogmatizma. Najčešće se ta fraza spominje u religioznom kontekstu. Na primjer, u kršćanskoj pravoslavnoj teologiji izraz "dogma" ima značenje nepromjenjive, božanske istine. A upravo zbog svog neljudskog podrijetla, njega se ne može osporavati i kritizirati. Na primjer, živopisni model religioznih dogmi jest nauk o trojedinskom bogu, o božanskom podrijetlu Kristovu. Crkva je uvela pojam dogme u smislu religiozne religiozne formule, u kojoj je njezin verbalni izraz obavezan, a ne samo njegov sadržaj, kakav je bio u drevnoj filozofiji. Karakteristično je da su termin "dogmatizam" uveli stari grčki skeptici Zeno i Pyron, koji su negirali istinsko znanje i optuživali druge filozofe za netočne, subjektivne zaključke.
