Nije ni čudo što se ruski jezik naziva velikim i moćnim. Njegov sastavni rječnik je istinsko bogatstvo. A pravi dijamanti usred cijele ove raskoši su, bez sumnje, bezbrojni idiomi. Obogaćuju, ukrašavaju i čine razgovorni i književni govor posebno izražajnim.
Značenje frazeologije
Kada razmjenjujemo primjedbe jedni s drugima, ponekad uopće ne primjećujemo da koristimo stabilan izraz u razgovoru, koji su tako organski upisani u jezik. I što je najzanimljivije, da prilikom izgovaranja narodnih ili knjižnih frazeologizama teško razmišljamo o njihovom unutarnjem značenju. I još više zbog podrijetla. A da se odjednom netko konkretno upita o tome što znači izraz "pas u jaslama", ne bi se odmah našlo što odgovoriti. Iako se koristi prilično često.
Jedan od frazeoloških rječnika na ovaj način objašnjava značenje idioma: označava situaciju u kojoj netko ne dopušta drugom da koristi predmet, stvar, stav, priliku, što je samo po sebi potpuno nepotrebno. Obično je upotrebljavati ovu frazu, naravno, s odobravajućim tonom u odnosu na osobu. Međutim, može se primijeniti čak i kada se govori o grupi ljudi, društvenom kolektivu, pa čak i cijeloj državi. I njegovo je značenje transparentno: kada svi ti entiteti nešto posjeduju, ali oni sami to ne koriste i ne dopuštaju drugima da to učine.
Povijest nastanka izraza "pas u jaslama"
Prije svega, suvremenici se prisjećaju televizijskog filma s tim imenom. Sigurni su da upravo on mora plesati da bi utvrdio što znači izraz "pas u jaslama".
Neki će se prisjetiti da je vrpca snimljena na komediji Lope de Vega. No, neće svi razumjeti zbog čega su izvor i film "Pas u sijenu" tako nazvani. Značenje će postati jasno kad saznamo o podrijetlu ovog izraza, u vezi s kojeg postoje dva stajališta.
Prema prvom, to seže do istoimene basne Ezopa. Odnosi se na psa koji se udubio u sijeno i grozotno urlao na konje koji mu žele prići. "Pa, besramno stvorenje", jedan konj nije mogao izdržati. "A ti ne jedeš sijeno i ne puštaš nas unutra." Iz te moralnosti proizlazi: živite, kažu, i pustite druge da žive.
Drugo mišljenje prelazi u ruski folklor. Smatra se da je ovo skraćeni oblik poslovice: "Pas leži u jaslama, ne jede i ne daje stoku."
sinonimi
Otkrivši što znači izraz "pas u jaslama", lako se mogu naći stabilni izrazi sa sličnim značenjem. To može uključivati frazu "ni ja ni drugi": "Pa, prijatelju, odlučuješ li s ovom dacha? Potrebno je učiniti nešto, a onda - ni sebi ni drugima. " U ovoj je situaciji dotični izraz prikladan.
Takve frazeološke jedinice s objašnjenjem slične situacije kao što je "ni ja neću dati prokletstvo, a neću dati ni drugom", imaju potpuno isto značenje s "pas u jaslama". I posredno: "Teško ga je nositi, ali šteta je baciti."
Usput, slična paralela se može pratiti i u drugim europskim jezicima, što nam omogućuje da pretpostavimo o drevnom podrijetlu slike psa u sijenu kao svojevrsni standard pohlepe, pohlepe i neprijateljskog stava prema drugim ljudima.
Dakle, engleska frazeološka jedinica (poput) psa u jaslama (doslovno prijevod „pas u jaslama“), kao i francuska n'en mange pas et n'en donne pas („ne jede, a ne daje“), i le chien du jardinière ("vrtlarski pas"), imaju isto značenje kao i naš "pas u jaslama".
suprotnosti
U pravilu su frazeološki antonimi mnogo rjeđi od, recimo, sinonima. Antonimi-idiomi, suprotno značenju izraza „pas u jaslama“, nisu fiksni u modernim rječnicima ruskog jezika.
Više ili manje, u određenom kontekstu, fraza "koliko ti se sviđa" slična je u značenju: "Znači, Vanka kaže: da li mi zaista sve ovo treba? Uzmi koliko hoćeš."
Uz malo pretjerivanja, antonim možemo smatrati rečenicom iz Poslanice apostola Jakova: "Sve je davanje dobro."
