Valutni koridor smatra se jednom od metoda kontrole Središnje banke. Kontrola je usmjerena na tečaj nacionalne valute.
Granice njegovih fluktuacija omogućavaju Središnjoj banci da najučinkovitije koristi sve rezerve kako bi održala tečaj i stvorila predvidivu situaciju za ostale sudionike na tržištu: banke, uvoznike i izvoznike.
Valutni koridor uveden je u Rusiji 8. jula 1995. godine. Od 2006. godine na snazi je nagnuti valutni koridor. Temeljila se na tečaju američkog dolara i trenutnoj inflaciji. Od kraja 2008. stvoren je bi-valutni koridor zbog krize likvidnosti, u kojoj je rublja bila vezana ne samo za dolar, već i za euro. Osim toga, dolar i euro bili su ograničeni u određenim omjerima.
Kao što je već poznato, ruska banka je ispunila svoje obveze, a granice koridora ostale su netaknute (osim krize 1998.). Kao rezultat toga, tečaj rublja uvijek je bio predvidiv za sve članice deviznog tržišta tijekom politike valutnih koridora. To im je omogućilo da planiraju razvoj svog poslovanja.
Valutni koridor svojevrsna je metoda prisilnog ograničavanja rublje prema dolaru. Cilj je prevladati inflaciju. Ali podcijenjeni kurs definitivno povlači za sobom povećanje uvoza, smanjenje domaće proizvodnje i, naravno, izvoza. Za uvoz se dodatna valuta može uzeti isključivo iz prethodno stvorenih rezervi ili kroz zajmove. U slučaju dugoročnog očuvanja valutnog koridora, događa se tako da gospodarstvo jednostavno uđe u poseban stacionarni režim s dodatnom velikom potražnjom valute. Kad su dostupni dugoročno zajamčeni izvori valute, takav se režim, naravno, provodi. Ako nema takvih izvora, tada će odabrana politika nužno dovesti do razornih posljedica.
Ključno je pitanje ekonomske politike određivanje načina na koji dolazi do rasta potražnje za novcem. Doista, promjena u novčanoj bazi jednaka je promjeni u obujmu kredita (domaćih) s naknadnom promjenom deviznih rezervi. Slijedom toga, vlada ima dva načina da zadovolji povećanu potražnju: sve veće kreditiranje (domaćeg) javnog sektora, kao i sve veće kreditiranje privatnog sektora.
Središnja banka Rusije najavila je odlučan stav prema radnjama koje će se provoditi isključivo u okviru prethodno najavljenih pravila i sporazuma koji se moraju poštivati uz plutajući valutni koridor. O svima je o tome obaviještena posebna tiskovna služba ruske vlade prateći rezultate sastanka o situaciji na globalnim financijskim tržištima. Održao ju je 2012. godine Dmitrij Medvedev, premijer Ruske Federacije. Sergej Ignatiev, šef Banke Rusije, rekao je da opća situacija na deviznom tržištu u zemlji nije jednostavna, ali svejedno objašnjiva. Razlog za ono što se događa je pogoršanje krize u Europi i nagli pad cijena robe na svjetskim tržištima, uključujući naftu. Ignatiev tvrdi da Središnja banka provodi sve vrste deviznih intervencija i djeluje u skladu s pravilima utvrđenim valutnim koridorjem iz 2012. godine.
