Poznate frazeološke jedinice ponekad su vrlo teške za tumačenje, izraz "leži poput sivog geldinga" nije iznimka. Oni koji nisu posvećeni sitnicama starosrpskog jezika, teško je shvatiti kako zaljep (ovo je kastrirani pastuh) može ležati, zašto nije siva ili smeđa, naime siva. U članku ćemo pokušati razumjeti značenje izraza, tko je to zaštitno sredstvo i zašto je siva.
Verzije vrijednosti ovog izraza
Ako se od mladih zatraži da objasne ovaj frazeologizam, mnogi će odgovoriti da je to neobjašnjiv, stalan izraz. Zašto su laži povezane sa "sivim geldingom", a ne s crnim gavranom, sivom kozom ili smeđim psom? Postoji nekoliko verzija značenja i podrijetla ovog izraza:
- Ovaj izraz nema apsolutno nikakve veze sa pastuhom (gelding), već je povezan s imenom Sievers Mehring, koji je živio u Sankt Peterburgu u 19. stoljeću i postao poznat po svojim lažima i prijevarama. Ali taj je izraz bio poznat i rasprostranjen na selu, prilično udaljenom od Sankt Peterburga. Osim toga, nalazi se u 18. stoljeću u zbirkama ruskih poslovica i izreka. To je, drugim riječima, ta fraza već postojala u kolokvijalnom govoru, čak i prije pojave Mehringa.
Druga verzija podrijetla fraziologizma povezana je s radom na terenu. Prilikom oranja položena je brazda s plugom ili plugom, dok je konj morao ići glatko. Nije bilo problema s mladim konjima, a sivi štitnici (kastrirani sivi staleži) često su zalutali (pokvarili brazdu). Jezik je imao izraz "žuriti poput sive mrene", a neki filolozi sugeriraju da je to bio izvorni oblik. Ali s vremenom se, lažnom konsonansom, izraz promijenio i izgubio svoj izvorni smisao i logiku.
Međutim, u „Kratkom etimološkom rječniku ruskog jezika“, usporedba „laži poput sive zaleđe“ je početna verzija, tj. Početna, i oni to objašnjavaju ovako: zeleni konj smatran je glupim, a seljaci uz njegovu pomoć nikada nisu brali prvu brazdu. Bili su sigurni da sivi (stari) konj laže (pogrešno) pri polaganju. No pisac Timofeev B.N. primjećuje unutarnju kontradikciju u ovoj verziji, jer postoji izraz "stari konj ne pokvari brazdu", što očito ne odgovara ideji starog (sivog) zastita, koji odstupa od brazde.
Opciju "lagati" ili "žuriti" predložio je Dal V.I., ali u vrlo opreznom obliku kaže da je "vrlo vjerojatno" da je "žurba" zamijenjena s "laganje". Ali „vikati“ znači ići naprijed, ne obraćati pažnju na prepreke i to značenje uopće nema veze sa značenjem „lagati“ - lagati ili govoriti laž.
Treća verzija, stare sive stapke, kao i mladi konj, pa se čini da laže, obmanjujući mlade kobile, lažući im o svojoj moći. Timofeev B.N. najviše je sklon ovoj verziji.
"Laž kao siva gelding": frazeologija i njeno značenje
Rječnici daju sljedeća objašnjenja značenja ovog izraza:
- u Frazeološkom rječniku ruskog jezika „laže poput sive gelding“ - znači beskrupulozno, besramno obmanjuje bilo koga;
- U Rječniku sinonima riječi ekvivalentne ovom izrazu su: bezobrazno, besramno;
- u zbirci figurativnih riječi i alegorija fraza se objašnjava kao hvalisanje starih ili starih ljudi kao da su još uvijek puni mladosti i odvažnosti;
- u Velikom frazeološkom rječniku ovaj izraz ima dva značenja:
- "Lagati poput sive korzete" - znači beskrupulozno, besramno prevariti. To znači da određena osoba govori apsurd, jasno i glupo izobličujući stvarno stanje stvari u svojoj priči.
- "Siva gelding" je "glupa" ili "stara."
Upotreba u literaturi
Već u 19. stoljeću mnogi su pisci upotrebljavali izraz "siva gelding" kao pojam krajnje gluposti. U "glavnom inspektoru" upravitelj je bio glup poput sive galerije. Ovaj je izraz korišten u jeziku i u smislu "samo budala", na primjer, u Saltykov-Shchedrin, "Nedovršeni razgovori" sadrže kombinaciju riječi "siva gelding" u značenju "hrpa starih ljudi s blesavim mislima".
Upotreba izraza u literaturi sugerira da je on čvrsto ukorijenjen u ruskom jeziku i postao vrlo uobičajena metafora. Zapravo, prva fiksacija ovog izraza u značenju „glup“ dogodila se sredinom 19. stoljeća u provinciji Nižnji Novgorod N. A. Dobrolyubov, ali starija „glupa poput konja“ pronađena je zajedno s „lažom poput konja“ u zbirci A. Bogdanova. I. sredinom 18. st. I u zbirci Tatishchev V. N.
S vremenom je fraza dobila značenje "glupo". Taj se izraz počeo nazivati starcem koji laže o svojim sposobnostima ili namjerno počinje govoriti.
Postoje i izrazi „tvrdoglavi kao siva zaštitna boja“, „lijeni kao siva zaštitna boja“, čija prisutnost ukazuje na to da je sivo zaštitno oružje staro, pa ga karakteriziraju takve slabosti kao tvrdoglavost i lijenost.
Tko je zaštitnik?
Riječ "gelding" došla je na ruski jezik iz mongolskog ili kalmyka, u čemu je značila "konj". Prvo se susrelo s ruskim izvorima u 15. stoljeću, obogatilo je terminologiju našeg jezika i nadopunilo je niz izreka, usporedbi, poslovice, a u mnogim se od njih pojavljuje ironično odbacivajući oblik, na primjer, "Jutro je večer mudrije, utočište je udaljenije" i tako dalje. Kasnije u poslovicama počela se isticati slabost starog konja: "Nije korac bio siva, već u tome što je nosio vodu."
Vrijedi napomenuti da je smeđa boja u 18. stoljeću bila sinonim za sivo gelding. O činjenici da je takvo zaleđivanje staro, svjedoči zapis u knjigama pisaca, gdje je izraz "gelding smeđi i ćelav".
Značenje glagola "lagati"
Glagol "lagati" imao je u prošlosti značenje "govoriti apsurd", "razgovarati previše", "neaktivno razgovarati". I čak i ranije, općenito je korišteno za značenje "govoriti". Na primjer, u "Kapetanovoj kćeri" Puškina A. S: "Ne laži sve što znaš" koristi se u značenju "reci". S vremenom je glagol stekao druga značenja, popularno se vjerovalo da je "konj" glup, prva brazda nije položena na njega, vjerovalo se da je pogriješila i lagala, odnosno "laganje" se koristilo da znači "pogriješiti zbog gluposti".
