Politička znanost definira se kao znanost o politici, tj. Posebna sfera života društva povezana s državno-političkom organizacijom i odnosima moći u njoj, političkim načelima i institucijama, normama koje bi trebale osigurati odnos između društva, ljudi i države. Izraz ima grčke korijene.
Stručnjaci na ovom polju nazivaju se politolozi. Većina ih dolazi iz filozofije i drugih srodnih znanosti.
U nastavku ćemo govoriti o jednom od njih. Politolog Markov Sergej Aleksandrovič vrlo je ekstravagantan i ekspresivan.
Malo biografije
Biografija Markova Sergeja Aleksandroviča potječe iz Dubne (Moskva). Upravo se u ovom gradu 18. travnja 1958. godine rodio.
Nakon napuštanja škole 1977, služio je u pograničnim trupama na Arktiku.
Potom je studirao na Moskovskom državnom sveučilištu na Filozofskom fakultetu (1981–1986). Nakon što je diplomirao na ovom sveučilištu u svom rodnom gradu, tri godine predavao je na ogranku Moskovskog instituta za radio inženjerstvo, elektroniku i automatizaciju, a potom je prebačen na Filozofski fakultet Moskovskog državnog sveučilišta, gdje je obavljao radna mjesta pomoćnika docenta na katedri.
1997. članstvom u klubu Perestroika započele su njegove političke aktivnosti, koje traju do danas.
2011. godine ruski politolog Sergej Markov imenovan je prorektorom Ruskog ekonomskog sveučilišta po imenu Plekanov G.V.
Politolog je oženjen, ima kćer.
Politolog
Općenito, cijeli život je na ovaj ili onaj način sudjelovanje u sudbini zemlje.
Od 1995. do 2004. godine politički analitičar Sergej Markov vodio je Udrugu centara za politička istraživanja.
Najznačajnija godina za Markova bila je 2002. godina kada je izabran za predsjednika Nacionalnog građanskog vijeća za međunarodna pitanja. Taj je odbor surađivao sa sve tri grane vlasti.
2004. godine radio je u Ukrajini, sudjelovao u izbornoj kampanji V. Janukoviča.
U 2005.-2007 bio je član Javne komore Ruske Federacije.
Politolog Sergej Markov trenutno je član Općeg vijeća stranke Ujedinjena Rusija. Jedan je od delegata Državne dume u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i kombinira ovu aktivnost s sudjelovanjem u Vijeću za obranu i vanjsku ekonomsku politiku.
Tri godine (2009.-2012.) Bio je član komisije koja pruža otpor onima koji pokušavaju krivotvoriti povijesne činjenice na štetu ruskih interesa.
Trenutno obnaša mjesto predsjednika Centra za zaštitu ruskih državljana u inozemstvu i potpore sunarodnjaka.
predstava
Na temelju mnogih Markovih govora mogu se izvući neki zaključci. Na primjer, on povezuje hitnu temu rusofobije s antisemitizmom i islamofibijom. I smatra da je to sasvim normalno. "Rusofobija je priznanje i strah od veličanstva naše zemlje …" kaže Sergej Markov (ruski politolog).
"Naši konkurenti za mjesto u svijetu su Sjedinjene Države, Francuska i Njemačka, ove zemlje se nas boje, njihov strah se odnosi na prirodnu rusofobiju", rekao je u intervjuu.
A postoji takva pojava, prema Markovu, kao neprirodna rusofobija. Ona se događa u Ukrajini. Politolog kaže da oni pozivaju na uništavanje našeg stanovništva na Donbasu i u Lugansku. Kao još jedan primjer neprirodne rusofobije on navodi situaciju u baltičkim zemljama (Latvija, Estonija). Prema Markovim riječima, u tim državama prava Rusa su izuzetno ograničena, postoje nedemokratski politički režimi.
U jednom od intervjua koji je dao S. Markov za novine Komsomolskaya Pravda, politolog je rekao da je rusofobija rasizam usmjeren ne toliko protiv Rusa, koliko stanovništva, etničke skupine, nego protiv tri komponente ruskog identiteta: države, crkve i, naravno, ruskog jezika. "Ali Rusi su jak i neovisan narod, ne možete nas uništiti sa svim tim", kaže Markov.
Rusija i Azerbejdžan
U svjetlu nedavnih događaja, čelnici Rusije i Azerbejdžana prešli su na strateško partnerstvo.
Politički analitičar Sergej Markov o Azerbejdžanu i Rusiji kaže da su, usprkos usponima i padovima između tih zemalja, odnosi sasvim adekvatni i normalni. Da, postoji određena napetost uzrokovana nekim činjenicama vlasti s azerbejdžanske strane, ali svi su sporovi u tijeku rješavanja na najvišim razinama vlasti.
Prema politologu Markovu S.A., politički i vojni odnosi između tih zemalja narušavaju drugu zemlju - Armeniju. Vlasti ove države prepoznaju tu činjenicu. Armenija i Azerbejdžan nalaze se na rubu sukoba, a prvo bi bilo mnogo isplativije promatrati status quo. Ako se konstruktivni dijalog između zemalja ne nastavi, onda je malo vjerojatno da će se izbjeći vojni sukob.
Međutim, unatoč svemu, odnosi između Azerbejdžana i Armenije nastavljaju se razvijati i imaju pozitivan stav. Prema Markinu, situacija je pomalo zabrinjavajuća za rusko ministarstvo vanjskih poslova. "Oni toliko stvaraju bilo kakav manji problem između ovih zemalja da bi mogao izgledati da su odnosi izuzetno napeti", rekao je politički analitičar Markin. Osobno ima pozitivan stav prema Azerbejdžanu i Rusiji i uvjeren je da se dijalog između tih država postupno uspostavlja.
