Demokratski politički režimi su sustavi političkog upravljanja koji se formiraju nakon rezultata parlamentarnih i / ili predsjedničkih izbora u demokratskim državama. Takvi su režimi odraz partijskog sustava i predstavljaju institucionalnu konsolidaciju političke volje naroda - takozvani narodni suverenitet. Povezanost sa stranačkim sustavom ostvaruje se ustavnim postupcima formiranja vlade, parlamentarne većine i manjina, kao i sustavom kontrole vlasti od strane oporbe. U slučaju da na izborima postoji samo jedna politička snaga, stvara se monopartijska vlada, u nedostatku jasnog pobjednika - koalicija. Štoviše, vlada sastavljena većinom odgovorna je parlamentu.
Znakovi demokratskog političkog režima
Demokracija je u osnovi vladavina institucija. Stoga su izbori samo izborna oznaka trenutnih javnih osjećaja. Niti jedna osoba, čak ni uz značajnu karizmu, ne može personificirati rad takvih institucija. Za to se uvode zaštitni mehanizmi - sustav ravnoteže koji obuzdava utjecaj ljudskog faktora ili organizacijskog faktora.
Glavne značajke demokratskog političkog režima:
- Narod je izvor i konstruktor političke moći. Suverenitet naroda mehanizam je za osiguranje legitimiteta, odnosno priznavanje rezultata glasovanja na izborima kao fer i u skladu s normama zakona. Pored toga, politički sustav institucionalizira praksu narodne kontrole vlasti, uglavnom sustavom referenduma, stranačkih "primarijusa" i radom zastupnika u svojim izbornim jedinicama. Po rezultatima „primarnih izvora“ se može prosuditi stupanj radikalizacije / liberalizacije javnog mišljenja. Znakovito je da demokratski politički režimi podrazumijevaju institucionalizaciju rada javnih organizacija i medija, koji su uključeni u stranački i politički život zemlje, te stoga imaju pravo ocjenjivati (uključujući i sa stručnog stajališta) rad poslanika i institucija.
- Osobni integritet. To znači da su njeni interesi prepoznati kao značajniji od interesa države, vladajuće skupine, stranaka i pojedinih organizacija. Tako su demokratski politički režimi pozvani da poučno, kroz posebne pravne mehanizme, zaštite prava i slobode građana.
- Uvođenje načela konkurencije. Ona prožima cjelokupnu strukturu vlasti i javne uprave, od uvođenja institucije slobode govora do pluralističkih izbora na svim razinama.
Drugim riječima, svi demokratski politički režimi imaju jednu posebnost: institucionalnu depersonaliziranu vlast s orijentacijom na zaštitu društvenih, ekonomskih, kulturnih i drugih interesa građana, ali i drugih osoba koje žive na teritoriju ove države.
