Nacionalna knjižnica Bugarske nazvana po Sveti Ćiril i Metod (NBKM), smješten u Sofiji, ima jednu od najbogatijih arhiva po broju jedinica i raznolikosti građe. Osnovan 1878. godine, NBKM je značajno proširen 1931. nakon stjecanja milijuna otomanskih dokumenata. Danas zbirka Istočnog odjela NBKM-a (Kolektsiya na Orientalski Otdel) sadrži više od 1000 registara, više od milijun pojedinačnih dokumenata iz svih pokrajina Osmanskog carstva, koji se odnose na razdoblje između petnaestog i dvadesetog stoljeća. Pored toga, vrijedna je zbirka rukopisa na perzijskom, arapskom i turskom jeziku. Pored istočnog odjela, Bugarski povijesni arhiv (Bŭlgarski istoricheski arkhiv) sadrži materijale koji potječu uglavnom iz devetnaestog stoljeća, a napisani su na osmanskom turskom i bugarskom jeziku. U tom je smislu NBKM skriveni dragulj za učenjake sa Bliskog Istoka i Balkana.
Stvaranje i razvoj
Povijest knjižnice Ćirila i Metoda prilično je dugačka. Osnovana je 1878. godine i dobila je ime Sofia Public. Međutim, prilično brzo postala je Nacionalna knjižnica (1879). Tijekom 1870-ih i 1880-ih zaposlenici NBKM-a prikupljali su razne osmanske građe u knjižnicama čitave Bugarske i dostavljali ih Istočnom odjelu NBKM-a.
1944. godine, zbog rata, cijela je zgrada uništena. Iako su neki materijali nepovratno oštećeni, mnogo je toga uštedjelo. Sve je to prebačeno u lokalna skladišta kako bi se zaštitilo od daljnjeg uništenja. Krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća sve je to vraćeno u glavnu zgradu NBKM-a, koja se također naziva i Centralna znanstvena knjižnica Bugarske.
Sadašnje prostorije službeno su otvorene 1953. godine. Ime je knjižnice dobila po svecima Ćirilu i Metodu koji su krajem devetog stoljeća izmislili ćirilicu. Spomenik dvojici braće koji u rukama drže ćirilicu, stoji ispred zgrade, a ujedno je i jedna od atrakcija grada.
Spremanje dokumenata
1931. godine, u sklopu svog političkog programa temeljenog na odbacivanju osmanske prošlosti, turska vlada prodala je ogroman broj osmanskih arhivskih dokumenata papirnici u Bugarskoj na korištenje kao reciklirani otpadni papir. Ovaj je događaj postao poznat pod nazivom vagonlar olayı (incident sa vagonima), jer su se dokumenti transportirali u željezničkim vagonima, a kada su događaji postali poznati u Turskoj, izazvao je burne rasprave među znanstvenicima i političarima tog vremena. Čim su bugarski carinici shvatili da su materijali zapravo dokumenti osmanske vlade, a ne otpad, pohranjeni su u knjižnicu Ćirila i Metodija. Danas ti dokumenti čine više od 70% cjelokupnog Istočnog odjela NBKM-a, koji nastavlja svoj rad na katalogizaciji i očuvanju istih.
zbirke
NBKM ima jedanaest zbirki - od slavenskih i stranih rukopisnih knjiga do zbirke orijentalnih fakulteta.
Zbirka Istočnog odjela ima dva glavna arhiva: Osmanski arhiv i Zbirka orijentalnih rukopisa. Bugarski povijesni arhiv nalazi se i u Istočnom odjelu, jer sadrži mnoge dokumente na osmanskom i bugarskom jeziku.
Kolekcija Sijill
Sijill je ulazni registar koji u određenom naselju organizira qadi (sudac) ili njegov zamjenik. Tu su i kopije dokumenata koje je napisao Cadi. Ova zbirka sadrži više od 190 primjeraka od šesnaestog do kraja devetnaestog stoljeća. Katalozirani su prema regijama, poput Sofije, Ruse, Vidina itd. Većina dokumenata sadrži unose u kartoteke na turskom jeziku, bilo na latinskom ili osmanlijskom. Najraniji dokument iz Sofije datira iz 1550. godine, dok velika većina pripada osamnaestom stoljeću. Većina ih je iz Vidina i iz Sofije. Veći dio zbirke digitaliziran je i dostupan na službenim internetskim stranicama Biblioteke Ćirila i Metodija.
Wakf registri
U islamskom zakonu, waqf (waqf) je imovina koju je privatna osoba ili država prenijela u vjerske ili dobrotvorne svrhe. Ova zbirka sadrži više od 470 zasebnih registarskih knjiga (od 15. do 20. stoljeća). Pored toga, u kolekciji sijill mogu se naći i neki drugi registri s vafovima. Pisani su uglavnom na otomanskom, a neki na arapskom. Najraniji registar vakufa datira iz 1455. godine, a posljednji iz 1886. godine.
Razna sredstva
Ova zbirka uključuje ostale osmanske dokumente u istočnom dijelu. U ovoj se zbirci mogu naći mnoge katastarske izmjere (timar, zeamet i icmal). Postoje i razne druge vrste knjiga i knjiga (ruznamce). Pored toga, ta sredstva sadrže sve pojedinačne dokumente, poput poljoprivrednika, buruldu, arzukhaly, ilam i razne pojedinačne prepiske i materijale.
Većina tih osmanskih materijala u ovoj zbirci je katalogizirana prema regiji kojoj pripadaju, a svaka regija ima poseban fond s različitim brojem.
Većina unosa u brojeve fondova biblioteke Ćirila i Metodija ima datume, a neki od njih uključuju ključne riječi kao što su "vojska", "crkva", "porezi", timar, dajući osnovne podatke o vrsti dokumenta. Nažalost, nema drugih podataka dostupnih istraživaču o dokumentima iz kataloga. Međutim, postoje neke publikacije, koje su uglavnom napisali zaposlenici istočnog odjela, poput popisa i kataloga odabranih fondova osmanskih dokumenata koji će biti korisni. Broj dokumenata u ovoj zbirci premašuje 1.000.000, a nijedan od njih nije digitaliziran. Njihovi se datumi kreću od petnaestog do dvadesetog stoljeća.
Zbirka orijentalnih rukopisnih knjiga
Ima oko 3800 svezaka na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Najraniji rukopis je kopija zbirke hadisa Muhammeda al-Buharija al-Jami al-Sahiha (810–870). Jedan od najvrjednijih rukopisa ove zbirke je kopija djela arapskog geografa iz 12. stoljeća Muhammeda ibn Muhammeda al-Idrisija, Nuzhat al-Mushtak, Ihtirak al-afak ("Zabava dotrajalih lutajući regijima"). Postoje djelomični katalozi ove zbirke na engleskom, arapskom i bugarskom jeziku.
Strani i slavenski rukopisi
Ova zbirka predstavljena je srednjovjekovnim i kasnosrednjovjekovnim dokumentima i ima ukupno oko 1700 predmeta. U osnovi, to su rukopisne knjige religioznog i dogmatskog sadržaja, namijenjene liturgijskoj upotrebi i svakodnevnim potrebama monaškog života: evanđelja, psalmi, apostoli, ordinariji, liturgija, misale, razne vrste zbirki, kalendar moralnih uputa, mješovite zbirke sadržaja, uključujući često razne apokrifni spisi, zbirke himnografija, zbirke svjetovnih zakona i crkvenih propisa (nomokani), liturgijske knjige, biroli itd. Također sadrže svjetovnu i znanstvenu literaturu Atura: prevedena i originalna djela, uključujući djela iz antike, srednjeg vijeka, primjere europske znanstvene misli, bugarski preporod (Aleksandrov roman, prispodoba o trojanskom konju, povijesna djela, pisma, udžbenici, rječnici, različiti traktati itd.),
Zbirka knjiga slavenskih rukopisa sadrži književne spomenike Bugarske, Srbije, Vlaške, Moldavije i Rusije. Predstavlja bogate povijesne materijale pisane kulture tijekom kasnog srednjeg vijeka, doba osmanske vladavine i bugarskog nacionalnog preporoda.
Među potpisanim rukopisima mogu se vidjeti imena pisaca kao što su svećenik Dobreisho, svećenik Ivan, svećenik Gerasim, monah kopirica Rila Mardarius, monah Spiridon, svećenik Visarion Debar, Peter Grammatik, svećenik Daniil Etropole, školski učitelj Nedyalko i njegov sin Filip, Yosif Bradati Nikifor Rilsky, svećenik Pamvo Kalofer, Peter Tsarsky, svećenik Pancho, Sofroniy Vratsky i drugi. Zbirka grčkih rukopisa, od kojih je većina stvorena za potrebe liturgije, odražava odnos Bugara s Carigradskim patrijarhatom. Ove knjige nastavljaju vizantijsku kulturnu tradiciju.
Vrijedan dio zbirke biblioteke Ćirila i Metoda je Cantica Ecclesiastica (18-19 stoljeća). Ova knjiga sadrži 34 himne - anastasimatarions, katabasiai, heirmologions itd., Od kojih je većina napisana na bugarskom jeziku i ukrašena ukrasnim ukrasima.
Strana literatura i periodika
Zbirka stranih knjiga iznosi 767.239 svezaka, a periodika - više od 10.000 naslova u 726.272 svezaka. Nabava klasičnih djela na stranim jezicima u području znanosti, kulture i književnosti ima najveći prioritet, uključujući knjige koje su dobile autoritativne međunarodne i nacionalne nagrade; znanstvena izvješća sa kongresa i simpozija; zbirke Bulgarica, Balkanika i Slavica, prva izdanja djela klasičnih i suvremenih autora. Strane publikacije sakupljaju se u jednom primjerku na izvornom jeziku. Stečene publikacije predstavljene su na najčešćim jezicima: engleskom, njemačkom, ruskom, francuskom, balkanskom i slavenskom jeziku. Publikacije na rijetkom jeziku prevedene su na jedan od europskih jezika.
Prioritetna područja za stjecanje stranih knjiga i periodike knjižnice Ćirila i Metodija su: matematika, filozofija, društvene znanosti, pravo, ekonomija, politika, sociologija, međunarodni odnosi, povijest, kultura, znanost, bibliotekarstvo, bibliografski studiji i znanstvena istraživanja, regionalne studije, povijest umjetnosti, lingvistika, književna kritika i fikcija. Značajna se pažnja posvećuje interdisciplinarnim znanstvenim poljima, poput sociolingvistike, kognitivnih znanosti, antropologije, politike itd.
