Hrvati, Srbi, Bosanci, Makedonci, Crnogorci - Balkanski Slaveni, koji su nekada činili jednu veliku državu zvanu Jugoslavija. Ti narodi, odvojeni jedan od drugog u različitim zemljama, imaju zajedničke povijesne događaje, susjedne teritorije, mnogo toga zajedničkog u kulturi i tradiciji. Uprkos pripadnosti različitim vjerama, srpska, bosanska i hrvatska prezimena često je teško razlikovati po pripadnosti.
Tko su Hrvati
Hrvati su slavenska plemena koja su naselila Balkan oko 7. stoljeća, nakon raspada carstva. Vjerojatno su došli iz Galicije. Hrvati su prema svojoj genetskoj strukturi srodni Slavenima i sjevernim Nijemcima, odnosno Gotima. Hrvatska su plemena podijeljena na bijele, crne i crvene Hrvate. Bijeli - preci stanovništva Galicije (zapadna Ukrajina), crni (češki Hrvati) - potječu iz Moravske i Slovenije. Crvenom Hrvatskom zovu se područje današnje Dalmacije i nekih područja susjedne Albanije, Bosne i Hercegovine. Većina ljudi ove nacionalnosti živi u sadašnjoj Hrvatskoj. Hrvatska prezimena često se nalaze i u svim bivšim republikama Jugoslavije, u Ukrajini, Češkoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Mađarskoj. Male grupe Hrvata mogu se naći u mnogim krajevima svijeta.
Pretkršćanska imena
Drevna plemena - preci Hrvata - bili su pogani, kao i svi Slaveni. Naziv je Slavenima dao veliku važnost. Vjerovalo se da ime daje osobi kvalitetu koju nosi u sebi. Da, to je u moderno doba: "Kako nazovete čamac, tako će i on plutati." Hrvatska prezimena, kao i drugi narodi, nastala su tek s pojavom potrebe za dokumentiranjem građana. U vezi s imenom postojalo je zanimljivo vjerovanje poganskih plemena. Vrlo često se neprestano ime djetetu davalo kada je već odrastalo, a njegove osobine i sklonosti lika postale su jasne, tada su ga zvali Slavko (slavni), Goran (planinski čovjek), Vedrana (smiješno). Djevojčicama su uglavnom bila data imena biljaka i cvijeća. Tako kod Hrvata imena trešnja, bobica, jela nisu rijetkost. Prije nego što je dobio trajno ime, kako bi sakrio dijete od zlih duhova, jednostavno su ga zvali Naida, Momche (dječak) ili je dao ljubimcu ime životinje, na primjer, prasad (Gushyu).
Religija i prezimena
Potreba za dodavanjem imena tom se imenu pojavila kod Slavena s prihvaćanjem kršćanstva, budući da su zabilježeni zapisi o crkvenim knjigama o rođenjima, umrlima i popisima stanovništva. Hrvatska imena i prezimena čine punopravno ime ličnosti. Patronimija se, poput Srba, ne prihvaća. Zapravo je većina izvornih prezimena promijenjena imena očeva, koja su kasnije postala prenesena rodom. Ova vrsta prezimena srodna je srednjim imenima istočnih Slavena: Petrovich, Markovich, Yakovich.
Oblici hrvatskog prezimena
Prezime proizišlo iz imena oca ili zanimanja, s završetkom -ich, zauzima prvo mjesto po prevazi među Srbima, a tek drugo među Hrvatima. Izgovor hrvatskih prezimena, poput srpskih prezimena ove vrste, praktički se ne razlikuje, jer imaju jedan jezik - srpskohrvatski. Kovachevich, Vukovich, Shumanovich - ovaj je oblik čest i među Poljacima i zapadnim Ukrajincima. Tako su se stanovnici i trgovci u tim krajevima zvali. Rusi sa sličnim završetkom formirali su patronimiku, ali je naglasak na hrvatskim prezimenima, za razliku od ruske patronimike, na prvom slogu u većini slučajeva, ili na trećem od kraja - za duga prezimena.
Popularna prezimena
Ne osobito skromno, hrvatsko prezime vodi popis najčešćih. Druga najpopularnija hrvatska prezimena sa završecima su ih, od kojih ima prednost Kovačevički. Nakon toga slijede prezimena sa završecima -ak: Novak, Dvorak, a nastaju od umanjenog imena oca koji završava -ik Yurek, Mikhalek. Sljedeći na popisu popularnosti su obiteljski završeci - uk: Tarbuk, Biyuk. Manje su uobičajene skupine - rts, -nts, -ar, -sh (Hvarts, Rybar, Dragosh). Postoje zasebna prezimena karakteristična samo za određene krajeve ili čine kombinacije s dva korijena (Krivoshiya, Belivuk). U Hrvatskoj postoje i Orešanin, Gračanin, Tsvetanin. Prezime s takvim završecima nosi oko 5 tisuća stanovnika zemlje.
Zemljopis u prezimenima
Hrvatski stručnjaci za antroponimiju učinili su ogroman posao kako bi opisali imena svog kraja. Znanstveni radovi na ovu temu opisuju ne samo kako se izgovaraju hrvatska prezimena, kako su sastavljena i što znače. Lingvisti su sastavili i razvrstali prevagu svojih autohtonih prezimena po regijama Hrvatske i šire. Poznavajući ove obrasce, moguće je otprilike odrediti iz koje regije potječu jedna ili druga pretka. Dakle, najbrojnije prezime Horvat, ispada, koncentrirano je u regiji malog sjevernog teritorija koji je nekad pripadao Austro-Ugarskoj, očito, nekada su stranci tako zvali svoje stanovnike.
U planinskom Kotaru živi mnogo Hrvata, a na tim područjima postoji i najveći broj prezimena skupina ––, –ets, –ats, –sh. U Slavoniji prevladavaju oblici –ich, –ac. Dalmaciji je svojstven regionalni oblik prezimena, a završetak je - osoba (Kusturica, Pavlitsa, Cimet).
