Kroz povijest svog postojanja čovječanstvo štetno utječe na okoliš. Od početka 20. stoljeća utjecaj ljudi na prirodu se povećao stotine puta. Ekološke katastrofe u Rusiji i širom svijeta koje su se dogodile tijekom posljednjih desetljeća značajno su pogoršale ionako podmuklo stanje našeg planeta.
Uzroci ekoloških katastrofa
Gotovo sve najveće ekološke katastrofe na našem planetu dogodile su se zbog ljudskih mana. Zaposlenici koji rade u industrijskim poduzećima s visokom razinom opasnosti često su nepažljivi u svojim dužnostima. Najmanji nadzor ili nepažnja osoblja može dovesti do nepovratnih posljedica. Zanemarujući sigurnosne propise, radnici u poduzeću ugrožavaju ne samo svoj život, već i sigurnost cjelokupnog stanovništva zemlje.
U želji da uštede novac, vlada omogućuje poduzećima da bezbrižno koriste prirodne resurse za odbacivanje otrovnih otpadaka u vodna tijela. Čovjekova pohlepa tjera nas da zaboravimo na posljedice za prirodu, do kojih njegovi postupci mogu dovesti.
U nastojanju da suzbiju paniku među stanovništvom, vlade često skrivaju od naroda prave posljedice ekoloških katastrofa. Primjeri takve dezinformacije stanovnika su nesreća u nuklearnoj elektrani u Černobilu i puštanje spora antraksa u Sverdlovsk. Ako je vlada na vrijeme poduzela potrebne mjere i izvijestila stanovništvo pogođenih područja o onome što se dogodilo, ogroman broj žrtava mogao bi se izbjeći.
U rijetkim slučajevima prirodne katastrofe mogu dovesti do ekoloških katastrofa. Zemljotresi, cunami, uragani i tornada mogu izazvati nesreće u poduzećima opasne proizvodnje. Loši vremenski uvjeti mogu dovesti do velikih šumskih požara.
Najgora katastrofa u povijesti čovječanstva
Najveća nesreća u povijesti čovječanstva, koja je povlačila strašne posljedice za stanovništvo Rusije, Ukrajine i drugih zemalja Istočne Europe, dogodila se 26. travnja 1986. Na današnji dan, zbog krivnje zaposlenika nuklearne elektrane u Černobilu, u energetskoj jedinici dogodila se snažna eksplozija.
Kao posljedica nesreće, ogromna doza zračenja ispuštala se u atmosferu. U krugu od 30 kilometara od epicentra eksplozije, ljudi neće moći živjeti mnogo godina, a radioaktivni oblaci su se raspršili po svijetu. Kiša i snjegovi koji sadrže radioaktivne čestice prolazili su u raznim kutovima planete, nanoseći nepopravljivu štetu svim živim bićima. Posljedice ove velike katastrofe utjecat će na prirodu više od jednog stoljeća.
Katastrofa s Aralnim morem
Dugi niz godina, Sovjetski Savez je pažljivo prikrivao stalno propadajuće stanje jezera Aralsko more. Nekad je to bilo četvrto najveće jezero na svijetu s velikim brojem podvodnih stanovnika, bogatim faunom i florom duž svojih obala. Uzimanje vode iz rijeka koje su hranile Aral za navodnjavanje poljoprivrednih zasada dovelo je do toga da je jezero vrlo brzo počelo kreditirati.
Tijekom nekoliko desetljeća vodostaj Aralskog mora smanjio se za više od 9 puta, dok je slanost porasla za gotovo 7 puta. Sve je to dovelo do izumiranja slatkovodne ribe i ostalih stanovnika jezera. Suho dno nekada veličanstvenog ribnjaka pretvorilo se u beživotnu pustinju.
Uz sve to, pesticidi i poljoprivredni pesticidi koji su pali u vodama Aralskog mora odlagali su se na suho dno. Nose ih vjetrovi preko golemog teritorija oko Aralskog mora, uslijed čega se stanje flore i faune pogoršava, a lokalno stanovništvo pati od raznih bolesti.
Presušivanje Aralnog mora dovelo je do nepovratnih posljedica, kako za prirodu, tako i za čovjeka. Vlade zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, na čijem se teritoriju sada nalazi jezero, ne poduzimaju nikakve mjere kako bi poboljšale trenutnu situaciju. Jedinstveni prirodni kompleks više se ne može obnoviti.
Druge ekološke katastrofe u Rusiji koje su se u povijesti uvukle
Proteklih desetljeća na teritoriju Rusije događale su se i druge ekološke katastrofe koje su se u povijesti ušle. Primjeri za to su Usinsky i Lovinsky katastrofe.
Rusija je 1994. godine imala najveće izlijevanje zemljišta na svijetu. Više od sto tisuća tona nafte prosulo se u šume Pechora kao rezultat proboja naftovoda. Sva je flora i fauna na teritoriju provalije uništena. Posljedice nesreće, unatoč restauratorskim radovima, osjećati će se još dugo.
Još jedan proboj naftovoda u Rusiji dogodio se 2003. godine u blizini Khanty-Mansiysk. Više od 100 tisuća tona nafte prosulo se u rijeku Mulimya prekrivajući je masnim filmom. Flora i fauna rijeke i njenog okruženja podvrgnuti su masovnom izumiranju.
Nedavne ekološke katastrofe u Rusiji
Najveće ekološke katastrofe u Rusiji u proteklom desetljeću su nesreće u novocheboksarskom poduzeću Khimprom JSC, koje su rezultirale ispuštanjem klora u atmosferu, te rupa u naftovodu Druzhba u regiji Bryansk. Obje tragedije dogodile su se 2006. godine. Kao posljedica katastrofe pogođeni su stanovnici obližnjih područja, kao i biljke i životinje.
Šumski požari koji su 2005. godine izgorjeli širom Rusije mogu se također pripisati ekološkim katastrofama. Vatra je uništila stotine hektara šume, a stanovnike velikih gradova ugušili su smog.
