Danas se vijest sve više odnosi na vanjski dug Grčke. I o njemu razgovaraju u kontekstu dužničke krize i mogućeg neplaćanja države. Ali nisu svi naši sunarodnjaci svjesni što je ovaj fenomen, koje su njegove prostorije i kakve posljedice može imati za sobom ne samo za ovu malu zemlju, već i za cijelu Europu. O tome ćemo govoriti u ovom članku.
preduvjeti
Danas je vanjski dug Grčke veći od 320 milijardi eura. Ovo je ogromna količina. Ali kako se dogodilo da je ova mala država bila u stanju dugovati toliko novca? Dužnička kriza u Grčkoj počela je 2010. godine, postajući dio sličnog ekonomskog fenomena u Europi.
Razlozi ove situacije vrlo su raznoliki. Dakle, s jedne strane, ovo je redovno ažuriranje statistika i podataka o gospodarstvu od trenutka kada je euro pušten u promet. Osim toga, javni dug Grčke počeo je pretjerano rasti zbog globalne ekonomske krize koja je izbila 2007. godine. Ekonomija ove zemlje pokazala se posebno osjetljivom na promjene, jer u mnogim aspektima ovisi o uslužnom sektoru, naime turizmu.
Prve zabrinutosti među ulagačima pojavile su se 2009. godine. Tada je postalo jasno da dug Grčke raste vrlo ozbiljnim i prijetećim tempom. Tako, na primjer, ako je 1999. taj pokazatelj BDP-u iznosio 94%, tada je 2009. dostigao razinu od 129%. Svake se godine povećava za vrlo značajan iznos, koji je mnogo puta veći od prosjeka za ostale zemlje eurozone. To je dovelo do krize povjerenja, koja nije mogla pozitivno utjecati na priliv investicija u Grčku i rast njezinog BDP-a.
Uporedo s tim, dugi niz godina proračun države je oskudan. Kao rezultat toga, Grčka je bila prisiljena uzimati nove zajmove, što je samo povećalo javni dug. Istovremeno, vlada zemlje također ne može nekako regulirati situaciju inflacijom, jer nema svoju valutu, što znači da ne može jednostavno ispisati potrebnu količinu novca.
Pomoć EU
Kako bi izbjegla mogućnost bankrota, grčka vlada je 2010. bila prisiljena zatražiti pomoć od drugih zemalja članica EU. Nekoliko dana kasnije, zbog povećanog rizika neplaćanja, rejting državnih obveznica Helenske Republike spušten je na razinu „smeća“. To je dovelo do ozbiljne deprecijacije eura i kolapsa na tržištu vrijednosnih papira širom svijeta.
Kao rezultat toga, EU je odlučila dodijeliti tranšu u iznosu od 34 milijardi eura za pomoć Grčkoj.
Uvjeti pomoći
Međutim, zemlja bi mogla dobiti prvi dio tranše samo ako su ispunjeni brojni uvjeti. Navodimo tri glavne:
- provedba strukturnih reformi;
- uvođenje mjera štednje radi vraćanja financijske ravnoteže;
- Kraj državne privatizacije u 2015. godini imovina u vrijednosti od 50 milijardi eura.
Drugi paket financijske pomoći, koji iznosi oko 130 milijardi, osiguran je pod obvezom provođenja još strožih mjera štednje.
Grčka vlada je 2010. godine započela provoditi navedene uvjete, što je dovelo do vala masovnih prosvjeda stanovnika zemlje.
Vladina kriza
U svibnju 2012. održani su parlamentarni izbori u Grčkoj. No, stranke nisu uspjele formirati vladinu koaliciju, jer predstavnici lijevih radikalnih snaga nisu činili ustupke i zalagali se protiv mjera štednje koje je predložila Europska unija. Oni su uspjeli formirati vladu tek nakon ponovljenih izbora u lipnju 2012. godine.
Dolazak na vlast stranke SYRIZA
Kao rezultat činjenice da je parlament formiran 2012. godine nakon što dvije godine nije mogao izabrati predsjednika zemlje, on je raspušten. Stoga su u siječnju 2015. održani prijevremeni izbori zbog kojih je na vlast došla stranka SYRIZA, a vodio ih je mladi i ambiciozni političar Alexis Tsipras. Stranka je uspjela dobiti 36% glasova, što joj je osiguralo 149 od 300 mjesta u parlamentu. U koaliciju sa SYRIZA-om bili su članovi PASOK-a, Ekološke partije zelenih i predstavnici ljevičarskih radikala. Glavna točka izbornog programa Tsiprasa i njegovih suradnika bilo je odbijanje potpisivanja novih ugovora o kreditu s Europskom unijom i ukidanje mjera štednje. Upravo je zbog toga stranka dobila tako ozbiljnu potporu građana Grčke, čiji su predstavnici bili umorni od plaćanja pogrešaka prethodnih vlada.
