Gdje je danski tjesnac? Odvaja jugoistočnu obalu Grenlanda i sjeverozapadnu obalu države Island. Smještena na sjevernoj hemisferi, njegova maksimalna širina doseže 280 kilometara. Povezuje Grenlandsko more i Atlantski ocean. Minimalna dubina otpreme je 230 metara. Dužina vodene površine je oko 500 kilometara. Danski tjesnac uvjetno dijeli Svjetski ocean na Arktički i Atlanski. Prema geografskim istraživanjima, prave granice tjesnaca oblikovale su se prije otprilike 15 tisuća godina.
Pogledajte priču
U Danskom kanalu vodile su se bitke Drugog svjetskog rata. Jedan od najpoznatijih, koji se dogodio u svibnju 1941., sudjelovali su brodovi Britanske kraljevske mornarice i mornaričke snage Trećeg Reicha (Kingsmare). Kao rezultat tih akcija, britanski vozni brod "Hood" bio je oštećen i potonuo teški krstaš "Prince Eugen" i bojni brod "Bismarck", koji su Britanci, predvođeni bojnim brodom "Prince of Wales", pokušali spriječiti da preko Danskog tjesnaca prodre do Atlantskog oceana. Gunther Lutiens zapovijedao je snagama Trećeg Reicha, a Lancelot Holand, koji je umro zajedno s ostatkom tima, Britancima.
Razvoj vode
Prvi ljudi koji su obišli tjesnac bili su Vikinzi iz Norveške, koji su u 9. stoljeću plovili svojim brodovima preko njega do obala Sjeverne Amerike i Grenlanda. Zbog klime, ledene bjeline neprestano lebde nad vodama vodenog područja.
Obala Grenlanda i Islanda, koje je oprao danski tjesnac, razvedena je fjordovima i, uglavnom, nisu se promijenila u posljednjih nekoliko tisućljeća.
Dno i dubina
Vrijedi napomenuti da je donja topografija u tjesnacu prilično neujednačena. Prag između Islanda i Grenlanda ima udubljenja, čija dubina doseže više od 300 m, a minimalna oko 150 m. Upravo taj tjesnac razdvaja tjesnac od sjevernog Atlantika. Vjeruje se da prosječna dubina tjesnaca varira između 200–300 m. Međutim, nakon dugotrajnih istraživanja ovog vodenog područja, znanstvenici su otkrili prilično duboke udubljenja, čija veličina prelazi dvije tisuće metara. Zbog toga se može tvrditi da se promjena dubine danskog tjesnaca kreće od 150 do 2, 9 tisuća m.
utovar
Utjecaj ljudske aktivnosti na ove dijelove je slab. Dostava u danskom tjesnacu nije intenzivna. Ribolovna plovila prednjače među kategorijama plovila, budući da je ovo područje bogato člankonožcima, mnogim vrstama riba, na primjer, lososom, kapelinom, pahuljicama i morskom hranom. Danski kanal smatra se industrijskom ribolovnom zonom.
Navigacija je i dalje teška zbog činjenice da ledene bjelogorice redovito lebde s krajeva fjorda Grenlanda, nakon čega plutaju u pravcu struje. Neki od njih su posebno veliki i predstavljaju znatnu opasnost za brodove. Često, zajedno s ribarskim brodovima s istraživanjima, klimatolozi, hidrolozi i meteorolozi odlaze u vode tjesnaca.
Podvodna divljina
Fauna vodenog područja bogata je morskim predstavnicima. Kao što smo prije rekli, ovdje žive mnoge komercijalne ribe. To su kapelan, vrste iz porodice lososa itd. Među ostalim predstavnicima životinjskog svijeta, danski tjesnac je naseljen različitim vrstama kitova, poput kitova ubojica i kitova. Na obali Grenlanda organiziraju se trske i korpi tuljana.
Značajke tjesnaca
Na ovom području postoje dvije važne struje. Jedno je toplo - Irminger, drugo hladno - Istočni Grenland. Oni uglavnom utječu na stvaranje klime, kako u samom tjesnacu, tako i u obližnjim regijama, odnosno otocima. Znanstvenici ulažu mnogo napora da proučavaju ove kružne mase. Zašto im se posvećuje toliko pozornosti? Sve je krajnje jednostavno, ovi trendovi, ili bolje rečeno, njihova interakcija u velikoj mjeri određuje klimu sjeverne Europe.
Da bismo shvatili važnost ovoga, potrebno je odgovoriti na brojna pitanja. Na primjer, zašto se u danskim tjesnacima kontinuirano smanjuje temperatura posljednjih dana? Je li moguće predvidjeti klimatske promjene u skoroj budućnosti? Još nije jasno hoće li klima biti topla ili hladna u sjevernoj Europi, ali proučavanje tjesnaca omogućit će da se prognoziraju i na dugoročno i na kraće razdoblje.
