Računovodstvo troškova proračunskog poduzeća, kao i njegovih prihoda od osnovnih i drugih aktivnosti, danas su najteža i kontroverzna pitanja računovodstva takvih organizacija. Ciljano financiranje u tom se pogledu rijetko koristi, jer danas ne postoji jedinstvena metodologija za rad s takvim računom. No, unatoč svim poteškoćama, upravo je takav račun glavni u ostvarivanju profita i koordiniranju troškova osnovnih sredstava. Samo u slučaju davanja sredstava za jedan projekt u okviru jednog programa, može se reći da je rad s takvim računom prilično jednostavan. U svim ostalim slučajevima, ciljano financiranje i njegova analiza zahtijevaju pažljivu pripremu i visoku razinu kvalifikacije voditelja i glavnog računovođe poduzeća.
Ništa manje se ne postavlja pitanja u sustavu ispravnog odražavanja poslovanja pri korištenju sredstava takvog financiranja. Činjenica je da takav protok sredstava na račun poduzeća omogućava korištenje financija isključivo za one ciljeve i zadatke koje je država postavila za poduzeće. U protivnom, vrhovni rukovoditelji takvih proračunskih organizacija mogu biti procesuirani zbog zlouporabe javnih sredstava. Iz tog razloga, ciljano financiranje omogućava stalno praćenje tekućeg novčanog toka, kao i strogo izvještavanje o obavljenom radu.
U okviru takve odredbe sredstava za svaku neprofitnu organizaciju, otvara se niz računa koji odražavaju određenu vrstu operativne aktivnosti. Takve operacije obično uključuju:
- Primanje i kreditiranje na račun sredstava dodijeljenih proračunom države za jednu ili drugu svrhu.
- Otpis troškova održavanja neprofitne organizacije na teret primljenih sredstava.
- Prijenos sredstava za provedbu određenog projekta ili programa. U ovoj se fazi provodi izravno ciljano financiranje.
- Stjecanje dugotrajne imovine upotrebom dodijeljenih financija, kao i primjenom zadataka dodijeljenih poduzeću.
- Osvrt na izvor financiranja za stečena osnovna sredstva.
- Povratak ciljanog financiranja i izvještavanja o provedbi državnog programa.
Računovodstvo za ciljano financiranje pruža nekoliko metoda za njegovu provedbu, a svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Sustav suvremenog ruskog zakonodavstva ne predviđa jasan mehanizam za njegovu provedbu i ne postoji normativno opravdan i dobro razvijen pristup. U idealnom slučaju, saldo na kreditnom računu treba biti jednak iznosu stanja zaduženja na gotovinskim računima proračunske organizacije. Međutim, u praksi se često pojave situacije kada sredstva za ciljano financiranje još nisu stigla, a organizacija već snosi stvarne troškove za provedbu državnog programa. Ponekad se mogu pojaviti situacije u kojima će ukupni iznos troškova poduzeća biti veći od dodijeljenih sredstava. U tom će slučaju neprofitna organizacija morati napisati memorandum o dodjeli dodatnih ciljanih sredstava za potpunu provedbu programa.
Rezimirajući, možemo zaključiti da je ciljano financiranje planirana raspodjela sredstava iz državnog proračuna za bilo koji projekt ili program s ciljem poboljšanja društveno-ekonomskog razvoja zemlje. Nažalost, trenutno naša država zapravo ne mazi svoje građane raznim programima, međutim, želim vjerovati da ćemo jednog dana dostići razinu razvoja zapadnih zemalja.
